play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
playlist_play chevron_left
volume_up

Oshiwambo

Uganda okuna omafaneko oku xulifapo ongeshefa yofandifa yoidjalomwa yo Farudu.

todayDecember 5, 2023 8

Background
share close

Epangelo la Uganda ola ulika lina omafaneko oku xulifapo ofandifa yoidjalomwa yofarudu oyo hailandifwa kovanangeshefa vashona mo mapandavanda..

Pefimbo omupresident woshilongo sha Uganda   Yoweri Museveni, ali tapopi noikundaneki kuyele neudo okwati,  keudite ombili eshi oshiwana moshilongo shaye  tashi djalifwa oikutu yovatilyane ovo vafya nale okudja komanenedu oilyolongo yaputuka nokutuminwa ku Africa. Tati omukalo ota ukufwapo noku pingakanekwapo noikutu yoshi  Africa

Nande ongaho oshiwana moUganda osha ulika elikwato pomutima ketokolo lepangelo oku xulifapo epitikilo loilandomwa yoikutu ikulu moshilongo,  eshi tashi popi kutya ota shikatula nokufiya oshiwana shihapu moluhepo,  eshi ovanhu omayovi nomafele veli havaxupu mongeshefa aamo oku liyambidida noku yambidida yoo ovakwanedimo vavo.

Oshikundaneki sho BBC news  osha lopota kutya,  ehangano linasha noindjalomwa moshilongo osho ola tengeneka kutya,  konyala omuvalu wovanhu ee million 16 tava hangwa mo Uganda, omunhu umwe womo vanhu vatatu (1/3) oha djala oikutu neenghaku dofarudu omo yoo takutiwa omwa kwatelwa yoo novanambelewa vamwe vepangelo peendodo dopendu nodopombada.

Mokati koidjalomwa yofarudu,  omwa kwatelwa oikutu, oidjalomwa yokoshi eenghaku neendjato dopeke.

Elelo loshilando sha Kampala olati omuvalu wovanhu vefike po 80 000 oveli momalandifilo ofarudu nee 70% ota duulike da kalelwapo kovakainhu.

Meenghundafana doshikundaneki sho AFP pamwe naao  eli ominister yoipindi mo Uganda okwati , epangelo olili meenghundafana opo omukalo woku xulifapo elandifo lofarudu  uka tulwe moilonga mu January 2024 tati opatulwa nale omikalo odo tadi kaya ponele yomalandifilo oidjalomwa ikulu.

Lwopokati oopo omapekaapeko oo ali aningwa koshikondo sho mayambidido omapangelo a US (USAID) oya ulika nghene oilyo longo yaAfrica hailande oidjalomwa ikulu koilyo longo yaputuka noku yandja eemito doilonga kovanhu vefike   355 000 ovo hava likola oshimaliwa shee  $230 omudo keshe.

Nande ongaho oshikondo osha ulika omalimbililo nghene oikondo yeefitola odo hadi landifa oidjalomwa momapangelo ili yakumwa neenghono.

 

 

 

 

 

 

Ne

Written by: Veronika Haulenga

Rate it

Post comments (0)

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


0%